Ukratko o projektu

Rijeka nas začara. Odakle dolazi i kuda putuje voda? Što joj je zadatak? Odgovor je bio stoljećima jasan: rijeka je pružala život kraju i ljudima. Ljudi nisu gledali na rijeku samo kao na uzrok štete koju su načinile poplave, već i kao na praelement koji im je obezbjedio opstanak, jer su poštovali vodu. Poplave koje su omogućile plodnost, voda koja se čas izlila iz svoga korita, a čas se vraćala, bila je glavni akter svakodnevnog života. Pružala je hranu, gasila žeđ, nosila vijesti, omogućila zaštitu ili oduzela imovinu ljudima. Naši preci znali su živjeti zajedno sa rijekom, tako da i rijeka i čovjek žive svoj život.

Ovu mudrost smo već u velikoj mjeri izgubili. Ali, značaj voda neprestano raste: rijeke uveliko utječu na život naroda. Ovo je karakteristično i za Muru, čiji kraj poznaje više nacija. Ova granična rijeka ne samo da razdvaja narode, već ih I spaja. Ta povezanost je način života i krajolika, koji je na obje strane rijeke isti. Ili nije?

Da li ljudi, koji žive kraj rijeke, čuvaju uspomene o tome, kako ih je ona hranila? Poznavaju li djeca prošlost, moralno naslijeđe, etnografske vrijednosti, ljepotu krajolika ili životnu sredinu svog zavičaja? Da li ih to veže za njihov zavičaj? Neka dragi čitatelj primi s ljubavlju našu verziju povijesti krajolika Međimurja. Putujte s nama u prošlost, da bi lakše upoznali sadašnjost! Ako vam je bilo po volji ovo putovanje, pratite nas i u prirodu: na obalu Mure!

Iz slijedećeg prikaza ove studije o ispitivanju životne sredine, možete upoznati životinjski i biljni svijet ovoga kraja, kao i prednosti / nedostatke koji se tiču zaštite prirode!

U trećem dijelu pružamo pomoćni nastavni materijal za pedagoge i roditelje kako bi njegovim korištenjem ojačali vezu djece sa prirodom i tradicijom.

Korisnu i prijatnu avanturu žele Vam:

dr. Judit Bódis – dr. Péter Szeglet
voditelji projekta

MURA

Ova regionalno-povijesna studija nas odvodi u prošlost čovjeka koji je živio u regiji Međimurske županije, te opisuje procese kako je čovjek formirao regiju i kako je priroda djelovala na promjene ovog kraja. Detaljnije ćemo se baviti poviješću naselja izgrađenih između ušća Lendve do Letenya kao i sa karakterističnim vrijednostima ove regije, znajući da promjene u ovom kraju ne možemo shvatiti bez pregleda historije većih područja koje je okružuju.

Posjetitelj koji dolazi u ovaj kraj suočava se sa ljepotama tipičnog krajolika uz obalu rijeke, kao i sa krivudavim koritom i mrtvim kanalima rijeke Mure, sa mozaikom koji čine duge oranice i tratine u dolini, sa šumovitim brjegovima i sa naseljima koja se prilagođavaju ovom području. Krajolik nam priča i o ranama kraja nastalim u prošlim stoljećima: možemo primijetiti posljedice modernizacije agrarne industrije kao i intenzivne rudarske djelatnosti i izgradnje autocesta. Krajolik je odraz osobina, vrijednosti i mana regije. Svaki krajolik se kontinuirano mijenja, pretvara se. Na to djeluju, s jedne strane, prirodni tokovi, a s druge strane čovjek sa svojim djelatnostima, koje su tijekom vremena sve uočljivije u samom krajoliku.

Čovjek je u međuzavisnosti sa prirodom uvelike djelovao na svoju sredinu. Na početku je u maloj mjeri utjecao na krajolik, borio se protiv podčinjenosti prirodi, ali je kasnije, s tehnološkim napretkom u gospodarenju, sve više oblikovao okolinu. Odvodnjavao je vodoplavno zemljište, posjekao šume, obradio livade, gradio objekte, ceste i industrijska naselja. U ovoj interakciji između čovjeka i prirode stvorio se krajolik što je u suštini rezultat povijesnog toka.

U krajoliku vidimo trenutnu snimku ovog dinamičnog procesa, u kojem karakteristični elementi ovog kraja pričaju o povijesti samog područja. Površinski i hidrografski elementi se najviše uočavaju od svih prirodnih komponenti koje određuju krajolik. Rijeka Mura sa svojim brzim tokom, prirodno krivudavim koritom, mjestimično strmim obalama, mrtvim kanalima i zaljevima predstavlja predivan prizor. Rijeka Mura je dugo vremena dominirala kao prirodni element na ovom području, a život čovjeka je bio povezan sa upoznavanjem prirode rijeke, njenom prilagođavanju i mogućnostima njenog iskorištavanja.

Sporiji, manji potoci su također od izuzetnog značaja kao prirodni izvori, osim što krase krajolik. Doline Mure i manjih potoka su plodne livade, iznad njih su strmi šumoviti brjegovi, koji su kolijevke vinske kulture u ovom kraju.

Biljni pokrov vodoplavnog zemljišta Međimurja i prirodne šume brjegova predstavljaju veliku vrijednost kako za cjelokupan krajolik, tako i u ekološkom smislu. Guste šume, većinom hrastove, još uvijek postoje na vrhovima brjegova, a u dolinama potoka možemo naći manje šumice i svježe livade. U ovim raznolikim životnim sredinama, naročito na mjestima gdje je čovjek manje prisutan, živi mnoštvo zaštićenih životinja i biljaka. Najbitniji akter područja je čovjek, čije porijeklo i povijest, označava demografske karakteristike krajolika, a te promjene u najvećem dijelu utječu na pravac formiranja cijelog područja. Prisutnost čovjeka možemo najlakše pratiti preko povijesne analize njegovih naselja. U krajoliku je i danas od velikog značaja lokacija naselja, njihova povijest i promjena njihove strukture.

Poljoprivredna djelatnost čovjeka na ovom području umnogome je utjecala na današnju strukturu krajolika. Da bi razumjeli određene elemente krajolika potrebno je upoznati povijest poljoprivrede ovog kraja: lokaciju poljoprivrednih zemljišta u vremenu i prostoru, vrste uzgajanih biljaka, razvoj obrađivanja pašnjaka i livada, intenzitet i razmjer stočarstva, šumarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo. Poznavanje povijesti poljoprivrede je neophodno za razumijevanje povijesti krajolika.

Na tradiciju rukotvornog obrtništva danas ukazuju još samo stari majstori i stari stambeni objekti koji su opstali. Djelatnost seoskih majstora je manje utjecala na formiranje krajolika, pošto su koristili prirodne materijale. Nasuprot tome, sve moderniziraniji tehnološki razvoj sa povećanim učinkom u industriji i rudarstvu ostavlja primjetne rane u krajoliku.

Na prostornu strukturu utječu demografski i povijesni tokovi, u zavisnosti od uloge rijeke ili razvoja nekog naselja od većeg značaja (Letenye). U povijesti krajolika bitnu ulogu ima promjena i razvoj infrastrukture, što mnogo puta negativno rezultira kako u estetskom, tako i u ekološkom smislu (ceste, električni vodovi visokog napona).

Karakteristične vrijednosti određenog kraja su važni elementi kraja, ali mnogi od njih ne uživaju zaštitu. Oni pokazuju na ljudsku djelatnost, nose informacije o povijesti kraja, krase i obogaćuju krajolik. Takvi su na primjer spomenici koji nam govore o uspomenama iz prošlosti. Njihov raspored i način izgradnje nam govori o prioritetima, estetici i praktičnom razmišljanju starijih generacija. Od najvećeg značaja su crkve, zvonici i kapele čije se konture već vide izdaleka.

Krenimo zajedno u šetnju, zavirimo u povijest Međimurske županije!

Poslije dugog vremena ispunila se želja mnogih: na granici Hrvatske i Mađarske oformio se Okrug zaštite okoliša Pomurja. Mura spada među rijetke rijeke koje čovjek – unatoč svojem destruktivnom djelovanju – nije uništio, gdje i dan danas Priroda diktira. Rijeka Mura je krasna, zanosna, a njena snaga je vrijedna poštovanja.

Na dijelu rijeke Mure koji smo istraživali obale su raznolike, zahvaljujući stalnim promjenama širine korita i razine vode u rijeci sadrže razne tipove staništa. Uslijed stalnih procesa gradnje i razgrađivanja rijeka svoje korito stalno mijenja, stvaraju se novi zavoji ili se šire postojeći, odvajaju se rukavci. Promjenjivi okoliš je pogodovao nastanku vrlo različitih staništa koji su sačuvali svoj prirodni oblik obzirom da se nalaze u nepristupačnom pojasu državne granice, koja je utvrđena neposredno duž rijeke. Na poplavnom području rijeke između nasipa dominiraju prirodni tokovi, kako na mađarskoj, tako i na hrvatskoj strani. Ova studija bavi se proučavanjem područja uz rijeku Muru koje je iznimno bogato vrstama biljaka i životinja.

Istraživanje je provedeno u okviru granica poplavnog područja Mure od ušća Kerke do mosta kod Letenje. Granica istraživanja je na mađarskoj strani Okrug zaštite okoliša Pomurja, a na hrvatskoj strani granica je nasip rijeke Mure.

Mura je najveća pritoka rijeke Drave. Sa sjevera je prati pobrđe Zalai-dombság, čije se raščlanjene strme padine spuštaju u ravnicu poplavnog područja rijeke Mure (u prosjeku na 150 m nadmorske visine). Lijeva strana poplavne ravnice Mure koja se nalazi na današnjem teritoriju Mađarske naziva se “Mura mente'' (Pomurje, kraj uz Muru), dok se hrvatska strana naziva Međimurje (“Muraköz''). U Mađarskoj ovo područje pripada mikro regiji lijeve strane ravnice Mure “Mura-balparti sík''. U biljnogeografskom smislu ovo područje pripada florističkom podokrugu Zala (Saladiense), florističkoj provinciji Južnog Zadunavlja. U zoogeografskom smislu predstavlja dio Faune doline Mure - podokrug Praeillyricum, faunističkog okruga Illyricum.

Podneblje ovog kraja je umjereno hladno – umjereno vlažno. Prosječna godišnja količina oborina je oko 800 mm, ali je često i veća od prosjeka. Veliki udio, oko 500 mm pada u vegetacijskom razdoblju. Statistički podaci nam govore o tome da u okrugu Letenje najviše oborina ima u proljeće (u svibnju). Godišnji broj sunčanih sati je 1850, a prosječna godišnja temperatura je oko 9,0 oC. Prosjek maksimalnih ljetnih temperatura je 32,5 oC, dok je prosjek minimalnih zimskih temperatura oko -18 oC.

Naš rad smo započeli krajem ljeta i u jesen 2007. godine, u razdoblju koje nije najpogodnije za istraživanje vegetacije, a osobito je nepovoljno za istraživanja flore. Ova činjenica nije umanjila efikasnost istraživanja staništa, no vrijednovanje s florističkih aspekata nije moglo biti provedeno. Tijekom istraživanja odredili smo staništa, njihov sastav i obrazložili potrebu zaštite. Određena staništa svrstali smo u Á-NÉR kategorije (Mađarska nacionalna klasifikacija staništa), te smo ih prikazali i na zemljopisnoj karti. Pri terenskom radu posmatrali smo i makro gljive i životinjski svijet određenih staništa. Prije svega istraživane su ptice i sisavci, kao najznačajnije skupine u vrijednovanju područja i utemeljenju zaštite. Kod nekih vrsta šišmiša prilikom sakupljanja podataka koristili smo mreže ili ultrazvučne metode. Na temelju rezultata istraživanja dajemo i prijedlog gospodarenja na određenim staništima.